6. BORBA PROTIV STRESA

Život je ispunjen stresovima i svako od nas je izložen nekoj vrsti tih pritiska. Psihički pritisak nije sam po sebi loš, već je način na koji se mi suočavamo sa tim pritiscima ponekad pogrešan. Ljudi nisu jednako otporni na teškoće i psihičke pritiske. Neki se prilagođavaju i kontrolišu situaciju u kojoj se nalaze, i spremno se suočavaju s problemima.

  

Drugi se, pak, mrzovoljno postavljaju prema situaciju i osjećaju averziju prema njoj.

  

Postoje ljudi koji se ljute u teškim i kriznim situacijama. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, srdžbu je opisuje kao žeravicu koja gori u srcu:

“Srdžba je žeravica koja gori u srcu.” (Tirmizi)

Uzvišeni kaže:

.”koji srdžbu savladaju i ljudima praštaju- a Allah voli one koji dobra djela čine.” (Prevod značenja, Alu-Imran,134)

Imam Ahmed navodi predanje od Ebu Hurejre, r.a., koji prenosi da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao:

“Nije silan onaj koji pobjeđuje druge, nego je silan onaj koji sobom vlada u sržbi!” Prenose ga Buharija i Muslim.

Imam Ahmed navodi predanje od Harise ibn Kuddame es-Sadija, koji spominje da je pitao Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: Allahov Poslaniče, kaži mi riječ koja će mi koristiti, a da je kratka, pa da je zapamtim!” “Ne ljuti se!,” rekao je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem. To mu je ponovio više puta, stalno govoreći Ne ljuti se!

Imam Ahmed navodi predanje od Atijje ibn Sa’da es-Sadija, koji je ashab, da je rekao: – Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kaže: “Srdžba je od šejtana; a šejtan je stvoren od vatre, a vatra se gasi vodom! Stoga, kada se neko od vas naljuti, neka se abdesti!” Ovako predanje navodi Ebu Davud.

Imam Ahmed navodi predanje od Ebu Hurejre, radijallahu anhu koji prenosi da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, u vezi sa riječima Allaha Uzvišenog: “.i koji srdžbu savlađuju,” rekao: “Ko savlada sržbu, a može je ispoljiti, Allah će mu napuniti nutrinu sigournošću i vjerom!”

Allahov Poslanik sallallahu alejhi ve sellem, opisuje lijek za srdzbu: “Ako se neko od vas rasrdi, neka sjedne; ako ga srdžba i tada ne pusti, neka legne!” (Ahmed)

Nauka je utvrdila da se hormon adrenalin višestruko povećava u toku srdžbe. Taj nivo je viši kad čovjek stoji, a smanjuje se ako sjednemo ili legnemo, tačno onako kako je

Kada bi Poslanika sallallahu alejhi ve sellem zabrinula neka stvar, sigurnost bi trazio u namazu. On,sallallalahu alejhi ve sellem, je rekao: “Radost mi je u namazu.”

Druga vrsta ljudi se predaje psihičkom pritisku i utapa se u tugu, potištenost i brige. Najčešći simptomi tog stanja su: osjećaj depresije i tuge, osjećaj nemoći i beznađa i želja za plačem. Ti ljudi mogu osjećati mješavinu depresije i brige. Takvo raspoloženje može ostaviti trag na tijelo i izazvati prolazne ili drugotrajne poremećaje. Čovjek se u tom stanju žali na razne tegobe; nekada tražimo uzroke mjesecima i ne možemo ih naći – glavobolja, mučnina, povraćanje, te vrtoglavica i drugi razni bolovi.

Čovjek se u takvom stanju može povući i udaljiti od ljudi. U toj situaciji čovjek se treba pitati: mogu li se nositi sa svim dnevnim obavezama? Hoću li gutati svoja osjećanja i emocije ili ću ih podjeliti s nekim ko mi može pomoći u rješenju problema? Ostavljam li svakog dana malo vremena za odmor?

Nema sumlje da vjerovanje u Allaha i traženje pomoći od Njega subhanehu ve te ala, predstavlja najbolji odbrambeni mehanizam. Vjerovanje u Njega subhanehu ve te ala, nad podstiče na trpljenje teškoća i napredovanje. Strpljenje potrebni pri našem odnosu prema problemima i ne smijemo pasti pred njima. Allahov Poslanik sallallahu alejhi ve sellem, nas podstiče i na strpljenje: Strpljenje se zaista ogleda kod prvog udarca neke nesreće ili neugodnosti. (Muttefekun alejh)

Allahov Poslanik sallallahu alejhi ve sellem, upozorava na opasnost gomilanja briga: ” Ko ima puno briga, oboljet će mu tjelo.”(Ahmed)

Kao lijek za takvo stanje preporucuje nam on, sallallahu alejhi ve sellem, dovu i traženje oprosta kao lijek za takva stanja.

U Ebu Davudovim Sunenima navodi predanje Ebu Bekra da je Allahov Poslanik sallallahu alejhi ve sellem govorio:

‘Dova u nevolji je: “Gospodaru naš, molim Te za Tvoju milost, ne ostavi me da se prepustim samom sebi ni jednog trena i učini boljim moje stanje, nema drugog božanstva osim Tebe.”‘ (Ebu Davud).

Uvijek ponavljaj: “Nema snage niti moći, osim sa Allahom” (“La havle ve la kuvvete illa billah”). To će pročistiti tvoje misli, popraviti tvoje stanje, otkloniti tvoje brige i učiniti Uzvišenog Allaha zadovoljnim sa tobom.

Imaj na umu da Uzvišeni Allah može oprostiti, prihvatiti pokajanje, pomoći Svoje robove i loša djela zamijeniti dobrim.

Stalno se zahvaljuj Uzvišenom Allahu za Njegove blagodati koje su ti date u vidu vjere, razuma, zdravlja, zaštite, sluha, vida, nafake, djece i još mnogo, mnogo toga.

Osloni se na Uzvišenog Allaha i sve prepusti Njemu. Nastoj da uvijek budešzadovoljan Njegovom odredbom i moli samo Njega, jer samo ti Uzvišen i Allah može pomoći i dati ti utočište.

Oprosti onima koji su ti učinili nepravdu, održavaj kontakte sonima koji su te zaboravili, daruj one koji tebi ne daju i strpi se u pogledu onih koji su te uvrijedili. U tom ćeš slučaju ostvariti sreću i sigurnost.

Klanjaj namaze u džematu i što više vremena provodi u džamiji. Nastoj da budeš prva osoba na namazu kako bi našao sreću.

Ebu Musa Abduhah ibn Kajs, r.a., kazuje: "Bili smo na nekom 
putovanju s Vjerovjesnikom, salallahu alejhi ve sellem., pa mi je rekao: 'O Abdulah, 
hoćeš li da te poučim riznici od džennetskih riznica?' Rekao sam: 
'Hoću, Allahov Poslaniče.' On reče: 'Reci: 'La havle ve la kuvvete illa billahi".
Rekao je Allahov Poslanik , sallallahu alejhi ve sellem: “Hoćeš li da te uputim na jedno od džennetskih blaga?” Rekoh mu: “ Da, o Allahov Poslaniče.” On je rekao:'La havle ve la kuvvete illa billahi".

Hadisi šerif kaže. “Onaj ko hoće da mu Allah dželle-šanuhu dadne ni’met koji je stalan mora puno učiti ‘la havle vela kuvvete illa billah’!” Hadisi šerif koji postoji u Sahihejnu kaže, “Ovo je jedna hazna (hazine, blago) od džennetskih hazni.” Jedan drugi hadisi šerif kaže, “Učenje (fraze) ‘la havle vela kuvvete illa billah’ je lijek za devedeset devet dertova (problema, briga, muka). Od njih (tj. dertova) je najblaži (tj. najblaža muka) hemm.” Hemm, gam, huzn znači melanholija, briga, dosada.